Zašto funkcija praćenja usklađenosti više nije „samo formalnost“?

Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja, u samo smislu Odluke, podrazumijeva sve poslove koji se odnose na usklađivanje funkcioniranja i poslovanja Pravne osobe s pravnom regulativom i internim aktima, procjene rizika u funkcioniranju i poslovanju Pravne osobe, brigu o provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanja sukoba interesa i koruptivnih radnji. Sve ove aktivnosti koje se stavljaju pred funkciju praćenja usklađenosti traže predanost, vrijeme i snažnu podršku uprave Društva upravo s ciljem izbjegavanja negativnih učinaka koji proizlaze iz rizika neusklađenosti.

Upravo je isto prepoznato kao nit vodilja ispravnog pristupa uspostave funkcije praćenja usklađenosti, te je postalo jasno da je potrebno definirati snažan metodološki okvir koji će funkciji praćenja usklađenosti u pravnim osobama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske omogućiti uspostavu funkcionalne funkcije praćenja usklađenosti. S tim ciljem prvo su 2024. godine izdane Smjernice za funkciju praćenja usklađenosti koje služe kao putokaz, ali istovremeno ne pružaju potpuni operativni okvir samog rada funkcije praćenja usklađenosti.

S 1. listopadom 2025. godine stupanjem na snagu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, funkcija praćenja usklađenosti postala je i zakonska obveza s obzirom da je uvođenje naveden funkcije jasno propisano člankom 52. toga Zakona. U skladu sa Zakonom, u roku od 180 dana, Ministarstvo financija obvezno je donijeti Pravilnik o funkciji praćenja usklađenosti koji je u studenom 2025. godine uključen u javno savjetovanje.

Ovim aktivnostima, postalo je jasno da Funkcija praćenja usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske više nije pitanje dobre prakse ili interne odluke pojedinog društva – ona je postala zakonska obveza. Ovime je pravnim osobama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske dana idealna prilika da funkcija praćenja usklađenosti postane značajan dio sustava unutarnjih kontrola i pokretač etičkog poslovanja, a ne samo formalni dodatak.

U tom kontekstu, Prijedlog pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti donosi konkretan okvir kako zakonsku obvezu uspostave funkcije praćenja usklađenosti provesti u praksi uz navođenje preciznih procedura rada same funkcije, opisa dužnih kvalifikacijskih kriterija koje osoba zadužena za provedbu ove funkcije mora imati te osiguranja njene neovisnosti i samostalnosti u radu.

Compliance kao upravljački alat

Kako je već spomenuto, Compliance ili funkcija praćenja usklađenosti definira se kao zakonska obveza – ali i upravljački alat što Pravilnik i dodatno pojašnjava na način:

• što se stvarno očekuje od funkcije praćenja usklađenosti,
• kako funkcija praćenja usklađenosti treba biti organizirana i,
• i koju stvarnu vrijednost treba donositi društvu.

Na ovaj način poruka koju Zakon nosi je jasna: compliance nije tu samo da bi se ispunila zakonska norma, već da bi se spriječili rizici, pogreške i štetne posljedice za društvo i upravu.

Neovisnost compliance funkcije – preduvjet učinkovitosti

Prijedlogom Pravilnika naglašena je potreba neovisnosti funkcije praćenja usklađenosti jel isto je neophpdno za njezinu stvarnu svrhu. Isto znači da osoba zadužena za provedbu funkcije praćenja usklađenosti u Društvu mora imati:

• jasan položaj u organizaciji,
• izravan pristup upravi Društva,
• kazivanja na nepravilnosti bez pritisaka.

Bez osiguranja minimalno ova tri uvjeta, ispunjavanje obveze iz članka 52. Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ostaje samo puka formalnost.

Uprava - ključni nositelj odgovornosti

Ono što često u praksi zna biti nejasno upravo je ova odgovornost za usklađenost poslovanja društva te je opet važno naglasiti – neovisno o postojanju funkcije praćenja usklađenosti, odgovornost za usklađenost poslovanja na Upravi je društva!

Upravo iz ovog razloga Pravilnik jasno povezuje zakonsku obvezu uspostave funkcije praćenja usklađenosti i odgovornosti Uprave Društva za njezinu provedbu u praksi.

Za uspješnu provedbu funkcije praćenja usklađenosti Uprava mora osigurati:

• osiguranje odgovarajućih resursa potrebnih za obavljanje funkcije praćenja usklađenosti,
• donošenje potrebnih internih akata i odluka,
• kulturu u kojoj je usklađenost stvarna vrijednost.

Rizici neusklađenosti nisu samo pravni

Jedan od važnijih naglasaka Prijedloga Pravilnika je upravljanje rizicima neusklađenosti.

To uključuje:

• regulatorne i financijske posljedice,
• reputacijski rizik,
• odgovornost članova uprave,
• gubitak povjerenja jav

Kako je vidljivo, naglasak upravljanja rizicima više nije samo na pravnim rizicima koji proizlaze iz neusklađenosti poslovanja, već je jasno naglašena potreba upravljanja svim rizicima koji za posljedicu mogu imati pravne i financijske učinke na samo Društvo, kao i reputacijski rizik, a iz čega proizlazi potreba za preventivnim djelovanjem funkcije praćenja usklađenosti kroz redovitu procjenu i upravljanje definiranim rizicima, a ne samo reagiranje kada je šteta već učinjena.

Pravila vrijede samo ako ih ljudi razumiju

Uspostava funkcije praćenja usklađenosti, sukladno članku 52. Zakona, ne završava donošenjem pravilnika. Za efikasnu funkciju praćenja usklađenosti posebno je važno konstantno raditi na edukaciji svih zaposlenika Društva, jasno definirati interne procedure te podizati svijest i etici i odgovornosti na svakoj razini poslovanja Društva – compliance nije samo funkcija, to je način rada cijelog Društva.

Temeljem svega prethodno navedenog, jasno je da Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske propisuje obvezu, a Prijedlog Pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske daje alat za uspješnu provedbu funkcije praćenja usklađenosti. Ovime je pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske pružena mogućnost značajnog unaprjeđenja poslovanja, zaštite rukovodstva i zaposlenika i jačanja povjerenja javnosti kroz sustavno upravljanje rizicima usklađenosti u svom poslovanju, a koje na ovaj način postaje usporedivo s najboljim praksama privatnog sektora i zahtjevima korporativnog upravljanja.

Upravo zbog toga, compliance nije trošak i birokracija, već Vaša investicija u stabilno i dogovorno poslovanje.

Marta Ambrinac,
ISO 37301 Compliance Management System Lead implementer